oltajmer

Od jučer...za sutra
oltajmer

Galerija

FILMOVI

OD POČETKA

Izdvojeno

Prisutnost od 22.06.08

O POSJETAMA

KARTA POSJETA

O POSJETAMA 2

Nema zapisa.

COUNTER

Nema zapisa.

STAT

Nema zapisa.

O B A V I J E S T

SVIM ČITATELJIMA SRETNO U 2012-oj godini

Blog

ponedjeljak, siječanj 16, 2012

Nedjeljom u 2 i Goran Dodig psihijatar EUfob

Kao uvertiru referenduma 2012 ZA ili PROTIV ulaska Hrvatske u EU, ove je nedjelje, 15.01.2012. voditelj emisije Stanković ugostio još jednu od niza izražajnijih osoba, splitskog psihijatra Gorana Dodiga. Većina u psihijatru očekuje stabilnu, politički neopterećenu osobu, koja je razriješila takoreći sve svoje nedoumice, fobije, pa i EUfobije, i ovladala svojom psihom toliko da bilo koji bolesnik sa psihičkim problemima ne može utjecati na stabilnost psihijatra. To što je psihijatar bio primjetno izrazito uznemiren Stankovićevim usmjerenjem prema udruživanju Hrvatske sa EU, ne znači da Dodig nije dobar iskusan psihijatar ili da Stanković ima psihičke probleme. Dakle, razlog za potresenost psihijatra leži u velikoj promjeni međuljudskih odnosa, pošto je kod Dodiga relacija psihički bolesnik – psihijatar znatno drugačija i češća, nego u ovom rijetkom slučaju odnos novinar – psihijatar. Upravo to je zbunilo Dodiga, kao i vrlo uvjerljivo objašnjavanje Stankovića o dobrim razlozima priključenja Hrvatske u EU. Naime, psihijatar Dodig je ujedno i predsjednik Hrvatske demokršćanske stranke, koja izgleda ima smjernicu za ne pridruživanje Hrvatske EU, što je dosta zbunjujuće, pošto se i hrvatska Katolička Crkva kao dio kršćanske zajednice zalaže za pridruženje zajednici naroda EU. Sve bi to u emisiji bilo donekle razumljivo, da Dodig nije svoj stav potkrjepljivao zamišljenim, takoreći nerealnim razlozima. Naime, kao glavni razlog ne pridruživanja je naveo opasnost da će stanovnici EU navaliti na Dalmaciju i pokupovati sve nekretnine. Naravno da bi neupućeni time bio itekako zaprepašten i automatski pružio otpor učlanjenju Hrvatske u EU, jer kad jedan psihijatar, pa još predsjednik demokršćanske stranke to kaže, to mora biti zakon.

Istina je ipak drugačija. Pošto je stanovnicima EU, ali i Hrvatske, jednostavnije, prihvatljivije i racionalnije boraviti u gradovima, što dokazuje i to da se gradovi šire, a sela smanjuju, uglavnom zbog zaposlenja u gradovima, boravak, na primjer u Dalmaciji, tek je kratkotrajno uvjetovan izletima i godišnjem odmoru turista. Do sada je inače već pokupovano dosta starijih kamenitih objekata u Hrvatskoj, možda i nekoliko tisuća, što je brojčano zanemarivo da bi se moglo govoriti o nekakvoj „invaziji“ turista. To su uglavnom penzioneri iz nekoliko Europskih država ali i domaći građani iz svih dijelova Hrvatske, koji su nesagledivo više prisutniji u posjedovanju nekretnina Dalmacije. Dakle, pošto je još prije na neki način strancima bilo omogućeno stjecanje nekretnina u Hrvatskoj, ne može se očekivati neka velika navala, jer u EU Hrvatska i dalje zadržava državnost i sva prava odlučivanja na svom teritoriju. Ako bi hipotetično i bila neka navala stranaca recimo za kupnju nekretnina na nekom otoku, ili parcele za moguću gradnju stambenih objekata što je do sada bilo rijetko, ako otočani to ne žele, neće prodati svoje nekretnine i automatski onemogućiti stancima naseljavanje. Ako idemo u dodatnu hipotezu, u slučaju naseljavanja čak 500 stranaca na otoku sa recimo 100 stanovnika, znatno bi se mogla dograditi infrastruktura i popratni potrebni objekti, što bi ustvari prilično posljedično koristilo i mještanima starosjediocima. Dakle, kao predsjednik demokršćanske stranke, uz inače poznatu tešku spojivost dva zahtjevna posla, psihijatar Dodig je dokazao da politika nije njegovo područje, koje ipak treba drugačijeg čovjeka a ne onoga koji se svakodnevno bavi ozdravljivanjem ljudi i logičnim rješenjima za um bolesnika. No, u Hrvatskoj je odavno bilo svašta moguće, bez obzira što je to bilo u sukobu sa zdravim razumom.

Oltajmer

oltajmer @ 21:25 |

Komentiraj | Komentari: 9 | Prikaži komentare

nedjelja, siječanj 15, 2012

Hrvatska u EU, DA ili NE, referendum 2012

Za sve koji su još uvijek neodlučni da li i kako glasati na referendumu u nedjelju 22. siječnja 2012, a čiji je svaki glas itekako vrijedan, jer može značiti prekretnicu i odlučivati o izgledu sutrašnjice, slijede informacije, koje su uglavnom rezultat iskustva, a od kojih se jedan dio vrlo rijetko ili uopće ne može naći u medijima.

Upoznavanje EU nepoznanice na iskustvima

Dakle, koristim priliku kao prosječan stanovnik Slovenije prenijeti uglavnom nepristrana i osobna iskustva iz oko sedam i pol godina članstva u EU. Za tadašnje članstvo u EU na referendumu u Sloveniji je glasovalo preko 85 % glasača od oko 93 % učesnika na referendumu, čemu je pridonijelo i tadašnje vrlo dobro funkcionalno stanje u EU bez nekih posebnih problema, ali i dobra procjena odluke glasača. To što smo se mi ovdje u Sloveniji pitali pred referendumom, pita se svatko tko je zainteresiran za bolju sutrašnjicu, pred udruživanjem bilo koje vrste.

Mislim da je većini građana Hrvatske poznato djelovanje i problemi u EU, ali sam siguran da još uvijek ima prilično onih koji i dalje traže razloge ZA ili PROTIV. Zbog svih tih zainteresiranih, slijedi.

Pošto je Slovenija prva od republika bivše SFRJ postala članica EU, posljedično je i dobar pokazatelj za ostale republike, kao i za Hrvatsku.

Dakle, informacije o utjecaju EU na stanovnike Slovenije su slijedeće:

Nisam primijetio da se u okviru više od 7 godina boravka u EU dogodilo ugrožavanje nacionalnog statusa ili nacionalnih interesa stanovnika Slovenije od strane EU. Niti su se izvodili nasilni ili prisilni utjecaji na bilo koju političku stranku ili osobu u suprotnosti sa ustavom EU.

Uočljiv je znatan napredak u obnovi i izgradnji kanalizacije, vodovoda, elektrifikacije, cesta, razvoj poljoprivrede, stočarstva i napredak u određenim projektima gospodarstva, što je ipak utjecalo na bolje i lakše funkcioniranje stanovništva. Općinske uprave su znatno prilagodile djelovanje potrebama stanovništva, što znači da se svi problemi te vrste rješavaju dosta brže i efikasnije nego u doba izvan EU.

Svjetska lančana gospodarska kriza, koja nije mimoišla ni EU ni Sloveniju, nije posljedica demokratskih smjernica EU, iako je uzrokovala probleme mnogim poduzećima.

To što sada raznim poduzećima u Sloveniji upravljaju takozvani stranci, nema značaja na državno uređenje ili prava stanovnika, pošto je interes svakog dobrog menadžera ili predsjednika upravnog odbora određene firme podređen zahtjevima općeg uspjeha firme, dakle zadovoljstvu njegovih radnika, partnera i korisnika.

Kod dijela starije generacije stanovništva, ali i kod manjeg dijela mlađe populacije je i dalje prisutan ideološki izražaj iz bivše države, koji se više puta ne uklapa u demokratsko ustrojstvo društva i praktički djelomično otežava uspješnije pravilno funkcioniranje i napredak. Općenito nema nekih negativnih posebnih ili nepoželjnih naglih promjena, koje bi se mogle pripisati djelovanju EU, naprotiv, i dalje su otvorene šire mogućnosti, jedino što se nedovoljno koriste.

Osobno sam se osjećao posebno slobodan, kad sam prelazio granice država EU bez ikakve kontrole i bez zaustavljanja vozila, a posebno se osjećah domaće, kad sam mogao sa onim novcima koje koristim u državi bivanja, bez problema kupovati bilo što u drugoj članici EU, što je pred dvadeset i više godina bilo nezamislivo.

Opažanja, koja se odnose na određene poglede u Hrvatskoj, a koji sa strane gledani djeluju vrlo nestvarno, pobuđuju objašnjenje slijedećeg realnog stanja.

Nacionalni identitet Hrvatske. EU nije Jugoslavija

Zbog slabih iskustava, koje je dosta građana Hrvatske imalo u bivšoj Jugoslaviji, kada se značaj naroda isticao samo formalno, a u stvarnosti je u velikoj mjeri sputavan nacionalni izražaj i čak se događao trend pretvaranja raznih naroda u Jugoslavene, čiji pripadnici nisu imali definirane običaje, tradiciju, jezik i sve ono što svaka nacija od davnina nosi sa sobom kao identitet i značaj određenog naroda. Koliko god bili osobno samostalni, vezani smo na obitelj, manje ili veće skupine društva, da bi ujedno i lakše funkcionirali zbog raspodjele posla i obaveza, ali i našli nekakav zajednički interes.

Znači, pošto je EU definirana kao zajednica ravnopravnih naroda, odnosno država, i ne postoji nikakvih znakova sputavanja nacionalnih identiteta i izražaja, ne može se uspoređivati sa ustrojstvom Jugoslavije.

Pošto se EU temelji na uvažavanju funkcionalnosti svih čovjekovih prava i postoji djelotvorna zaštita istih, što je dio prave demokracije, također se ne može izjednačavati sa ustrojstvom SFRJ.

Pošto je u EU prioritet stabilan napredak, baziran na poštenijim odnosima, znači, ne primjenjuje se ideologija, kakva je bila prisutna u SFRJ.

Uoči državnih praznika, zastava države članice se ističe u svakoj državi EU na glavno središnje mjesto trodijelnog nosača zastavi, dok se zastava EU nalazi na jednoj od strana, ovisno o dodatnoj zastavi grada ili institucije. Pošto se u SFRJ zastava Jugoslavije izvjesila na glavno središnje mjesto, a zastave republika su bile u drugom planu, također govori o bitnoj velikoj razlici između SFRJ i EU. Što znači da Unija nije Federacija.

Stav EU do trenutačne državno-političke krize u Sloveniji krajem 2011 i početkom 2012

Jedan od izrazitijih primjera, što se također može dogoditi u Hrvatskoj kao članici EU, je slijedeći.

Trenutačna politička odnosno parlamentarna problematika u Sloveniji se odnosi na izbor premijera i konstituiranje vlade. Naime zbog uočljive, povremeno apsolutne podjele na takozvane lijeve i desne opcije, nedavno prikazane u parlamentu sa 44 naprema 44 glasova, potaklo je i uočljiviju zabrinutost, prisutnost i izjave američkog veleposlanika. Naime, kada su prisutne tako značajne podjele, stanje u državi može biti itekako nestabilno zbog mogućnosti pojavljivanja zapleta i čak sukoba, koji se ne mogu jednostavno sankcionirati, upravo zbog nedostatka stava većine, jer u tom slučaju apsolutne ravnoteže, većina ne postoji. EU je, glede te, ipak prolazne krize, za sada ostala rezervirana, što potvrđuje veliku samostalnost država EU, glede unutrašnjih političkih i parlamentarnih problema.

Ustav EU i prava čovjeka

Ipak postoje i obaveze novih članica, koje moraju prilagoditi svoj ustav ustavu EU, a koji se zalaže za sankcioniranje rasnih, nacionalnih i drugih diskriminacija. Također su te članice obavezne prilagoditi funkciju drugih državnih institucija pravilima EU, a koja osiguravaju djelotvoran rad svih institucija u službi građana. Ujedno se štite sva demokratska čovječja prava, kao i mogućnost stanovnika članice EU, uputiti institucijama EU bilo kakvu primjedbu ili pritužbu napisanu na službenom jeziku matične države unutar EU, i na taj način su odbačene sve vrste špekulacija posrednika i troškova prijevoda, te zagarantirana neposredna obrana ustavnih prava svih stanovnika EU. Da ta prava funkcioniraju u EU za razliku od samostalne države, osobno sam se uvjerio u praksi.

Praktični svakodnevni razlozi članstva u EU

Znači, ne uzimajući u obzir iskustva drugih, može se logično zaključiti, da zbog svoje nedovoljne praktičke neovisnosti, Hrvatska takoreći mora surađivati sa drugim državama, kao što su to činile sve civilizirane i manje civilizirane zajednice i prije. Dakle, ako već postoji potreba za međunarodnu suradnju na raznim područjima, zašto to ne bi bilo bez granica, carine i ostalih administrativnih procedura, zbog kojih mnoštvo kamiona punih živežnim namirnicama mora čekati na pregled do više dana, kao i kamioni puni stoke, koja mora na granicama čekati i po nekoliko dana, da bi izmučena došla na nečiji tanjur. Naravno da nije ugodno čekati niti u kolonama automobila na granicama i imati problema sa pregledima vozila i putnika, što i mene smeta.

Ipak, kod odluke ZA ili PROTIV ne trebate uzimati u obzir što mene smeta ili što je dobro za nekog nepoznatog nezainteresiranog ili zbog nekog koji je inače protiv svega, ili onoga koji zbog neobjektivnih interesa ističe samo određene slabe događaje u EU, ili koji zbog nedovoljnog iskustva, znanja i bez želje proširenja novih spoznaja, radije ostaju na nepromjenjivom stanju. Naime, i u EU, kao i svim većim zajednicama svijeta nije sve idealno, ali nije toliko loše da se ne bi moglo živjeti onako kako dolikuje čovjeku.

Financijske prednosti i nedostaci za Hrvatsku u EU

Naravno da ne treba zanemariti za početak i više stotina milijuna Eura nepovratne pomoći od strane EU, koje svakako mogu za neko vrijeme pomoći djelomičnom oporavku gospodarstva zbog izgradnje i modernizacije infrastrukturu, kao preduvjet za lakši razvoj.

Kao jedno od glavnih prednosti za Hrvatsku, ulaskom u EU se otvara veliko tržište, koje bez carinskih formalnosti i problema ima veće mogućnosti razvoja, kao što su i veće mogućnosti razvoja uvjeta za turizam. Naravno, sva ta sredstva, kao i veća mogućnost kreditiranja, bez dobrog, stručnog, iskusnog i promišljenog usmjeravanja tih financija, ne mogu pridonijeti željenim odnosno potrebnim rezultatima.

Zato preostaje velika odgovornost i dosta posla vladi i ministarstvima, kako bi značajnije popravili stanje i situaciju u Hrvatskoj. Iako je svaka nova članica EU dužna uplaćivati i određena sredstva u zajednički fond EU, može se opravdano očekivati, da će ti izdaci prvih nekoliko godina biti znatno manji od priliva sredstava iz EU, a kasnije prilagođavati gospodarskom i financijskom stanju u državi.

Financijske, pravne, ustavne i druge obaveze članice do EU, iako na prvi pogled djeluju kao opterećenje, osiguravaju pravo na djelotvornije raznolike vrste pomoći od strane EU, kao i lakšu međusobnu suradnju među državama EU.

Robna razmjena u članicama EU

Zbog opisanog otvaranja granica, omogućena je i lakša razmjena, odnosno kupoprodaja osnovnih živežnih namirnica, te ostalih proizvoda i na taj način osigurana stabilnija opskrba stanovništva, pogotovo u slučaju izvanrednih stanja, na primjer elementarnih nepogoda.

Što se može dogoditi sa EU u budućnosti?

Mogućnosti je nekoliko. Govori se o propasti Eura, a posljedično i o raspadu EU ili djelomičnom raspadu EU. To su sve otvorene mogućnosti, mada državama EU uglavnom nije interes raspad te zajednice. Jer, ako bi se oslonili i na onu staru isprobanu poslovicu "Složna braća kuću grade", tada je jedino pitanje da li je netko dovoljno za slogu i suradnju, da bi ta kuća bila dobra.

Opravdani razlozi ne ulaska Hrvatske u EU

Vjerojatno ću razočarati sve one koji zbog nekih posebnih razloga ne žele glasovati za pridruženje Hrvatske EU, jer mi ne pada na pamet izlazak iz EU, što znači da ne vidim razumljive opravdane razloge ne ulaska Hrvatske u EU.

Zaključni tekst

Na osnovi činjenica, podataka, raznih gledišta i društveno funkcionalnih iskustava, zanemarujući gostioničke, lovačke i ribičke priče, može se ukratko zaključiti, da bilo koja zemlja članstvom u EU ne gubi nacionalni identitet, ne gubi sloboda političkih opredjeljenja, povećavaju se mogućnosti uvažavanja i zaštite prava svih državljana svake zemlje.

Oltajmer

oltajmer @ 22:00 |

Komentiraj | Komentari: 2 | Prikaži komentare

utorak, siječanj 10, 2012

INTRADE – složena riječ staro-dalmatinska

To je ujedno i riječ koju je klapa Intrade za svoj naziv posudila iz naslova zbirke pjesama pokojnog maestra Ljube Stipišića. Značenje te riječi je općenito sa širom upotrebom. Naime, sadrži korijenski pojam IN iz talijanskog jezika, što znači ulaz ili unutra. Uz to se spaja sa drugim, također korijenskim pojmom TRADE, što je u stvari nesvršeni glagol prijenosa, posredovanja ili ponavljanja nečega, kao djelomični primjer TRADIZIONE, odnosno tradicija ili običaj. Znači, INTRADE se može protumačiti i kao sakupljanje, prinos, prihod, unošenje, dok bi logično značenje upotrebe INTRADE za naslov zbirke pjesama Ljube Stipišića moglo biti protumačeno kao stvaranje zbirke pjesničkih djela uslijed promatranja i dojmova dalmatinskog krajolika i puntarskih običaja starosjedilaca, odnosno skraćenije, dojmovi koji zapisima ulaze u knjigu.

Naravno da je ta zbirka pjesama dostupna čitateljima, pa se ponovno u odnosu pjesme prema čitatelju može koristiti kao INTRADE,

dok u odnosu klape kao izvođača prema slušateljima, također možemo upotrijebiti smisao INTRADE, čime slušatelji posljedično kratkotrajno preuzimaju taj naziv. Dakle, klapa Intrade se u slobodnom prijevodu određenije može nazvati STJECATELJI, ako bi skratili i imenovali pojam koji izvire iz naslova zbirke pjesama maestra Stipišića.

Oltajmer

oltajmer @ 01:20 |

Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare

subota, prosinac 31, 2011

Večer na Poljudu 2011 – Torcida - Hajduk - Barcelona

Nakon neočekivano posebno burnog prijepodneva, opisanog u prijašnjoj temi, u pripremi na utakmicu koja se trebala održati istog dana 23.07.2011 navečer, saznali smo da je zrakoplov, kojim su nogometaši Barcelone dolazili u Split u doba opisanog nevremena kružio nad zračnom lukom, u neizvjesnosti kamo sletjeti. Znači, pojavila se mogućnost odlaska na neki drugi aerodrom, koji su svi dosta udaljeni od Splita, te se zato otvorilo pitanje i sigurnog prijevoza, jer se radilo o kvalitetnim i vrlo skupim igračima svjetskog nogometnog vrha. Ipak je nevrijeme posustalo i uvjeti omogućili sigurno slijetanje u zračnu luku Splita, kojim ipak nije stiglo nekoliko glavnih nogometnih zvijezda Barcelone, što je kasnije omogućilo Hajduku djelomično ravnopravnu utakmicu.

Pošto smo se u tom susretu odlučili navijati za Hajduk, privremeno smo postali gosti Torcide, te još dan prije tražili prikladni navijački simbol, koji nađosmo tek neposredno nakon oluje, upravo u trgovačkom centru spomenutom u prijašnjoj temi.

Po dobivenim uputama od redara oko stadiona, oko 18.00 sati smo nedaleko stadiona parkirali auto. Već tada se osjetila posebna atmosfera praćena ushićenjem, koju su vidno stvarali dolazeći gledatelji. Ugođaj je upotpunila prisutnost pedesetak policajaca pred ulazima na stadion, opremljenih za sprječavanje nerijetkih sukoba manjeg dijela ekstremnih navijača. Od tog trenutka, pa do atmosfere na stadionu, potpuno je razumljivo zašto su policajci prisutni i vidno istrenirani za sukobe, što se vidjelo i na otvrdnutim mišićima lica, asociravši na glavne likove iz filma Terminator. Dakle nakon dojma oko stadiona, na tribinama se osjećalo neko prigušeno ushićeno iščekivanje, kao pred bitku gladijatora u areni. Pošto vrlo rijetko obilazim nogometne stadione, prisutnost na poljudskoj ljepotici opravdanog naziva, svakako je stvarao poseban doživljaj. Iako je cijena karte u prosjeku iznosila oko 500 kuna, stadion je bio skoro popunjen, osim dijelova zapadne tribine koji je vjerojatno bio rezerviran za mogući dolazak navijača Barcelone, ali se to nije dogodilo, možda zato, jer se radilo o prijateljskom susretu, ili su bili uvjereni da će Barcelona olako pobijediti. Zadovoljni položajem na istočnom dijelu južne tribine, nedaleko kornerskog prostora, osim dobrog pogleda na sjevernu tribinu kao bazu izražajnijih navijača Torcide, pružao se dobar pogled na ostale tribine, kao i na cijelo igralište. Poljudski stadion, za kojega se sa razlogom tvrdi da je među najosvjetljenijima na svijetu, a koji je napravljen za potrebe održavanja mediteranskih sportskih igara 1979-e, sadrži pod tribinama mnoštvo prostorija i manjih dvorana za treninge, rekreaciju, opuštanje, uz još neke aktivnosti, te je praktično najopremljeniji stadion u državi. Mjere sigurnosti nisu dozvoljavale unošenje težih predmeta na stadion odnosno tribine, tako da djelić ugođaja zabilježih sa fotoaparatom mobitela:

Kao uvertira utakmice, prethodio je nastup Vinka Coca, KUD-a Filip Dević i još nekoliko poznatijih umjetnika. Prodavač kokica, koji je ragbijaškim dobacivanjem vrećica sa travnate površine skratio opskrbu kokicama viših dijelova tog područja tribine, nakratko je po obavljenom poslu preuzeo ulogu vođe navijača, pokazujući odanost Torcidi. Kao i u vrijeme mojeg kupovanja karti na blagajni, u blizini se ponovno, tri reda ispred i nekoliko sjedala prema istoku, nalazio i čovjek koji je doputovao iz Vukovara sa dva sina, te privlačio pažnju različitim glasnijim učestalijim komentarima, povremeno popraćeno nacionalnim izražajem, očito i dalje pod utjecajima vukovarskog stradanja. Iako je njegovim sinovima zbog toga postajalo i neugodno, spomenuti Vukovarac se i dalje isticao u glasnom izražavanju, većim djelom utakmice okrenut prema tribini, a manje prema nogometnom igralištu. Inače nije pokazivao neke zle namjere, ali je svojom učestalom glasnošću postajao pretjerano uočljiv, pa su u drugom dijelu utakmice slijedile iznenađujuće velike promjene. Naime, nakon mukotrpnog i vidljivog truda Hajduka u obrani ali čak i u napadu, golova nije bilo, te je publika na području spoja zapadne i sjeverne tribine započela stvarati poznati navijački val zabavnog razgibavanja. Prvi val je preko nas prošao vrlo impresivno, automatski nas lančanom reakcijom dignuvši sa sjedala, te dignuvši ruke, većina nas redom u tom trenutku ispustila različite krikove. Taj put sam ispustio tek slabo primjetan uzvik, pa je izgledalo kao da se dovoljno ne uklapam u navijačku formu, dok je Vukovarac nastavio sa glasnim uzvicima i komentarima. Nakon što je zaokružio tribinama stadiona, istočnom se tribinom prema južnoj približavao drugi val, te u cilju intenzivnog bodrenja i pružanja prilike za slobodni navijački krik po vlastitom izboru, svom snagom, podignut pod utjecajem vala, podignutih ruku, ispustih maksimalno gromoglasni urlik. Iako nitko od prisutnih na to nije obraćao neku uočljiviju pažnju, tog trenutka je prisutni Vukovarac zaprepašteno počeo gledati u mene, neko vrijeme se čudeći što se dogodilo i vjerojatno razmišljajući kako sam mogao, tako nezapažen većim dijelom utakmice, ispustiti takav krik. Osim što je prestao sa glasnim komentarima i skoro zanijemio, pratio je slijed trećeg vala, češće pogledavajući prema meni sa začuđenim izrazima na licu i velikom znatiželjom što će se dogoditi kad val ponovno dođe do nas. Ponovno ispustih gromoglasni krik, dok je Vukovarac raširenih očiju sa izrazima čuđenja i ushićenja na licu bez glasa i dalje vidno razmišljao što se to događa. Od tada, pa do kraja utakmice se intenzitet njegovog komentiranja znatno smanjio, i dalje začuđeno povremeno gledajući prema meni, što se nastavilo i tijekom napuštanja tribina do izlaza iz stadiona. Osim što se Vukovarac vidno smirenije osjećao, i sam osjetih određeno smirenje, kao da sam se sa tim gromoglasnim krikom u znatnoj mjeri rasteretio od burnih događaja proživljenih te jedinstvene subote.

I naravno, večer sa legendarnom Torcidom je bila nezaboravna, pogotovo, jer je taj put došlo do izražaja vrlo kreativno i uočljivo sinkronizirano navijanje uz pjesme, natpise, zastave i „papirijadu“, sa tek ponekom bakljom poslije tekme, bez incidenta, što je dosljedno upotpunilo veliku stotu obljetnicu Hajduka.

Iako se „šuškalo“ da Barcelona namjerno nije htjela pobijediti, ali, uzevši u obzir odsutnost nekoliko njihovih najboljih igrača i vrlo požrtvovanu igru Hajduka, ipak je velika vjerojatnost da je neodlučan rezultat zaslužen, što je bio dobar dodatni razlog nastavka slavlja Torcide do kasno u noć na splitskoj rivi, gdje se na sreću u blizini ipak moglo naći parkirno mjesto.

Valja dodati da je Hajduku u čast skladano više pjesama, ali i pjesma koja govori o značaju Torcide sjeverne tribine poljudskog stadiona - Oluja sa sjevera: http://www.youtube.com/watch?v=9PDCAy45KTY

Oltajmer

oltajmer @ 23:40 |

Komentiraj | Komentari: 1 | Prikaži komentare

ponedjeljak, prosinac 19, 2011

Oluja sa sjevera uzdrmala Split 2011-e

Naslov izrazito podsjeća na sjevernu tribinu Poljudskog stadiona, sjedište najvatrenijih navijača Hajduka, Torcide, tijekom utakmica Hajduka. Ipak, ovaj put se iznimno dogodila posebna oluja, kakvu ne pamte ni stariji Splićani sa kojima kontaktirah. Dakle radi se o nesvakidašnjoj elementarnoj nepogodi, opisanoj u nastavku.

23.07.2011, nešto prije 11:00 sati, našli se na sjevernom području poznate opjevane šumovite uzvisine nad Splitom, Marjanu. Glavni razlog tog izleta nije bila izjava splitskog gradonačelnika Keruma, koji je, potaknut pretjeranim kritikama ateista protiv crkve i križeva na javnim mjestima, prognozirao gradnju velikog raspela kao spomenik Isusu na obližnjoj uzvisini Marjana, pa smo tek usput upućivali pogled gdje bi se taj spomenik mogao nalaziti. Dakle, glavni povod obilaska tog područja je uočavanje, što se na Marjanu promijenilo u zadnjih tridesetak godina. Nažalost, to razgledavanje je trajalo tek petnaestak minuta, jer, dok smo razgledavali sjeverni dio šumovitog Marjana, kako se to više puta u godini na moru događa, sa sjevera se počelo ubrzano tamniti, pretkazujući neveru uz čestu grmljavinu. Pomislili smo da će to biti tek prosječna oluja sa sjevera, pa autom krenuli natrag prema Splitu, ali, nakon tristotinjak metara, metalni dijelovi površine auta počeli odzvanjati sve jačim i učestalijim udarcima. Tuča, veličine zrna graška, pa do debljine većeg oraha, nije štedjela ništa što bi se našlo na njenom putu. Koliko je bilo moguće brže, potražih zaklon pod drvetom uz cestu, ali nije pomoglo u potpunosti, te nakon nekoliko dugačkih minuta krenusmo dalje poplavljenim ulicama, te dođosmo u tunel. Nekoliko zaustavljenih vozila je čekalo stišavanje oluje, a od toga jedno sa razbijenim prednjim staklom. Da ne bi stvarali gužvu, krenusmo dalje, kroz sve veće bujice vode na cestama, proživljavajući katastrofalni ugođaj koji je inače prisutan u filmovima te vrste. Pošto su mi ulice tog područja uglavnom nepoznate, teško je bilo zbog bujica vode izbjegavati sve pretežno nevidljive neravnine ili udubljenja na asfaltu, dok su ponegdje postajali nevidljivi i rubnici pločnika, pa je teško bilo prognozirati kako će se ta vožnja završiti. Takozvani prolomi oblaka, uz tuču koja je u nekoliko navrata, u okviru oko polusatne nepogode, zasipavala Split manjim i većim zrnima, sa prethodnim jačim udarima vjetra, ostavljali su vidne tragove u obliku poplavljenih ulica, oštećenih automobila, i više slomljenih manjih i većih grana, koje su dodatno ometale promet. Teško je ocijeniti kolika je šteta nastala uslijed te oluje i tuče, i kolika je tada bila zgroženost i napetost vozača sudionika u prometu, no takva spoznaja bi u tim trenucima samo dodatno otežala ionako tešku situaciju.

Iako se zbog te nepogode dogodilo bar nekoliko prometnih nesreća uz veće ili manje otežavajuće okolnosti, vozači se snalazili i prilagođavali uvjetima lokalne elementarne nepogode kako su znali i mogli, da bi se promet nekako odvijao, više puta zbog opisanog zaobilazeći osnovne prometne propise. Prometne policije na cijelom dijelu puta nije bilo, što je uglavnom i opravdano, jer je takoreći nemoguće dočarati kakva bi u tim trenucima mogla izgledati pouzdana regulacija prometa, pošto je voda poplavljivala mnoge ceste, ne obazirući se na prometne propise.

Pošto nam se pri ruci nalazio fotoaparat-kamera, sa željom približnijeg dočaravanja situacije u kojoj smo se nalazili, snimili dobar dio te vožnje, kao vjerojatno jedini film koji je snimljen toga dana iz vozila na području Splita, u doba tog događanja: http://www.youtube.com/watch?v=gsJJrNtzTzE

Uspjeli se bez većih oštećenja izvući iz oluje i bujica na cestama, te prešli i zadnju vodenu prepreku na izlazu iz šireg centra Splita.

Ne baš dobro raspoloženi, te djelomično iscrpljeni, došli smo do većeg trgovačkog centra, u kojem je vladala nesagledivo harmoničnija i smirenija atmosfera, kao da smo pristigli u neki drugi svijet koji nema baš nikakve veze sa skoro katastrofalnim stanjem koje smo vani proživljavali. Ručak u restoranu u sklopu trgovačkog centra itekako je dobrodošao, kao i razgledavanje opskrbljenosti mnoštva trgovina u tom centru. Donekle oporavljeni, vratili se u bazu smještaja da bi se pripremili za večernji događaj, koji se može očito doživjeti tek samo nakon svakih sto godina.

Nastavak slijedi.

Oltajmer

oltajmer @ 22:45 |

Komentiraj | Komentari: 5 | Prikaži komentare

nedjelja, prosinac 18, 2011

OLUJA SA SJEVERA - HAJDUK I BARCELONA 2011-e

U okviru ovogodišnjeg ljetovanja 2011-e, koje je ponovno premašilo sadržaj standardnog godišnjeg odmora zbog burnijih događaja, nakon vrlo doživljajnog festivala dalmatinskih klapa u Omišu kao glavnog razloga bivanja na tom području, i verbalnog sukoba dvije šjore prodavačice na splitskoj tržnici u svezi plaćanja tržne naknade, te drugih većih i manjih zanimljivosti, koje su u stvari dio dalmatinske svakodnevnice, došla je i subota. To nije bila ustaljena ili nesvakidašnja subota, nego jedinstvena po opsegu rijetkih značajnijih događaja. Nekim slučajem se u okviru našeg kraćeg ovogodišnjeg ljetovanja poklopio i dio proslave stote obljetnice Hajduka, u okviru kojega je na Poljudu te subote navečer gostovao nogometni naj-klub ove godine, Barcelona. Ono što je prethodilo tome, dovodilo je u pitanje održavanje utakmice, ali i pitanje, kako ćemo bez većih problema uspjeti dočekati večer, jer te subote smo neočekivano postali sudionici raznih oluja.

O tome uskoro u nastavku.

Oltajmer

oltajmer @ 23:33 |

Komentiraj | Komentari: 0

nedjelja, studeni 13, 2011

Balkanska Odiseja - PASTIRČE MLADO

Seobe naroda, koje su se na području zapadnog balkana događale u zadnjih nekoliko stoljeća, imale su svoje razloge.

Ovaj put neće biti riječ o uzrocima, i tko je i koliko utjecao na spomenute seobe, nego o činjenici da su se seljenja događala, i jednoj od značajnijih nematerijalnih vrijednosti, koje su selioci nosili sa sobom, a to je pjesma. Jedna od najzanimljivijih vrlo starih narodnih pjesama, koje su na svom dugom putu doživljavale promjene ili bolje rečeno nadograđivanje, u ovom slučaju tonovima, je pjesma porijeklom sa područja Bosne i Hercegovine, naslova PASTIRČE MALO. Radi se o opisu nesretne ljubavi jednog od mnoštva mladih pastira iz doba pred nekoliko ili više stoljeća. Tadašnji život u planinsko-brjegovitim predjelima Bosne i Hercegovine bijaše vrlo krut, bez značajnije romantike, ali ipak sa prisutnošću osjećaja, što opisuju tonovi i riječi melodije, koja se u izvornijem obliku u spomenutim područjima održala do današnjih dana. Zahvaljujući očuvanju narodnih običaja i dobre tradicije, trenutno je dostupno nekoliko izvedbi koje su vrlo slične, dok se izvođači koriste i tradicionalnim instrumentom Bosne i Hecegovine.

Kiki i Ivica: http://www.youtube.com/watch?v=jFiCa0e413Y

Mara, Kaja i Jela: http://www.youtube.com/watch?v=yq2P5UxBIcU

Zvuci rodnog kraja: http://www.youtube.com/watch?v=mjASWMNKC8o

Ali, jedan je dio stanovništva u zadnjih nekoliko stoljeća napuštao spomenute krajeve, a od toga jedni vjerojatno krenuli prema istočnim ili sjeveroistočnim područjima, što mi nije dovoljno poznato kao ni približan broj selioca, te izvornu melodiju prilagodili melosu područja gdje su se naselili uz manju ili veću obradu i doradu teksta, sa djelomičnom promjenom naslova u PASTIRČE MLADO I MILO.

Također je dostupno nekoliko različitih izvedbi te pjesme iz tih krajeva u izvođenju poznatijih umjetnika.

Tozovac: http://www.youtube.com/watch?v=2kEGQhGXYuM

Gordana Kojadinović: http://www.youtube.com/watch?v=xXfb14EnLuk

Vera Matović i Milan Radosavljević: http://www.youtube.com/watch?v=JpnduOJeZ7I

Drugi je dio stanovništva krenuo prema srednjoj i sjevernoj Dalmaciji. Teško je reći koliko su se selioci zadržavali na određenim područjima, no taj dio koji je sa sobom prenosio spomenutu pjesmu, obitavao je više godina i na senjskom području. Glede na tonski sadržaj koji se značajnije razlikuje od izvorne melodije, očito je na nadogradnju te pjesme djelovao i dalmatinski melos zbog suživota doseljenika sa dalmatinskim stanovništvom. No, PASTIRČE MALO još nije završilo svoj put područjem Balkana, te se u vrijeme preseljenja znatnijeg dijela stanovništva sa senjskog područja na područje Žumberka i nešto južnije gdje je skoro zaboravljena, ugnijezdila u jugoistočnoj pokrajini Slovenije Bela Krajina, a time je ujedno neznatno prešla zemljopisnu granicu Balkana. Upravo na tom području je spomenuta pjesma zazvučala svojom romantično obogaćenom melodičnošću, sa ugrađenim zvukovima naroda nekoliko krajeva i prisutnošću zagorskog melosa nerazjašnjenih poveznica, a također doživjela iznenađujuće obrade u više glazbenih stilova. Naslov pjesme je u tim krajevima djelomično prerađen u PASTIRČE MLADO, uz prijevod i prilagodbu nekoliko riječi teksta, te ispuštanjem stihova koji nisu direktno povezani sa nesretnom romancom, ispustili i zadnji stih koji djeluje previše beznadno.

Jednu od najkvalitetnijih instrumentalnih izvedbi je prikazao najbolji folklorni tamburaški orkestar države, koji je, između ostalog, nedavno postao dobitnik druge nagrade na međunarodnom takmičenju tamburaških orkestara u Osijeku, KUD Dobreč iz Dragatuša: http://www.youtube.com/watch?v=IIxYfuBBAvA

dok je glazbenik Magnifico, također iz tog područja, pjesmu prilagodio vokalno-instrumentalnoj Etno-Rock-Soul izvedbi: http://www.youtube.com/watch?v=R1uFMifupHQ

a sličnim stilom i solist-vokalist sa gitarom Bojan Bahč: http://www.youtube.com/watch?v=Wd9t4VmHX7Q

ujedno je iznenađujuće prerađena u vokalno-instrumentalni oblik soul glazbe Gašpera Miheliča: http://www.youtube.com/watch?v=fb1zJ__u22s

dok je zanimljivija obrada u izvođenju sastava Katalena, koji je svojim kombiniranim stilom klasične, srednjevjekovne, ozbiljne i etno glazbe, uz dodatak Rocka i Soula, toj pjesmi dao kreativniji izražaj: http://www.youtube.com/watch?v=8ZHgYBYcSZo

Priljubljenost i dirljivost te pjesme je pridonijelo aranžiranju u svojevrsnu malu Etno-Rock operu u izvođenju tamburaškog sastava Vremščica i ŽPZ Resa: http://www.youtube.com/watch?v=nStt5pJ_uRY

Čak ni tada se putovanje zvuka pastirske ljubavne pjesme nije završilo, jer svoju za sada konačnu formu je melodija dobila doprijevši do glazbenika, svjetskog prvaka na dijatoničkoj harmonici za godinu 2010, koji je odjek te melodije sa juga države sve do Alpa, ugradio u svoju virtuoznu izvedbu, Martin Težak: http://www.youtube.com/watch?v=p-8RlcneCnY

DODATAK:

Valja objasniti razlog promjene naslova pjesme PASTIRČE MALO u PASTIRČE MLADO. Pošto su se nekad male osobe smatrale za mlade, danas je razlika uočljivija i jasnije raščlanjena, pa su moguće nedoumice riješene točnim određenjem u mlad, i zato na svim područjima kamo je pjesma pristigla, nosi naslov PASTIRČE MLADO, osim u matičnom gdje je sačuvala izvorni oblik. Ujedno vrijedi spomenuti, da se ponegdje u naslovu, a u svim verzijama i u tekstu, pastirčetu pridodaje osobina MILO, što govori da se radilo o dobroćudnoj i nježnijoj osobi.

Mada me vjerojatno neće čuti, ipak ovom prilikom pohvala svim snimateljima i posrednicima snimaka na YouTube, koji su time upotpunili ovu temu, te zahvaljujem svim prenositeljima i izvođačima spomenute melodije, jer su svojim optimizmom, trudom i pažnjom sačuvali i dogradili još jedan dio nematerijalne kulturne baštine i time prikazali povijesni izražaj i putove skupina naroda.

Oltajmer

Izvorni tekst:

PASTIRČE MALO

Pastirče malo i milo, što si mi se tako snuždilo

Ili ti je stado nestalo, ili ti je srce klonulo

Moje je stado potpuno, samo mi je srce klonulo

Ja uzmem frulu pa sviram, svoju milu dragu dozivam

Sva gora ječi od frule, mene moja draga ne čuje

Stado mi pase kraj vode, drugi mi dragu odvode

(nepoznat autor)

Verzija teksta istočno od matičnog kraja:

PASTIRČE MLADO I MILO

Pastirče mlado i milo, a što si se tako snuždilo

Što ti je lice uvelo, valjda ti je stado nestalo

Stado je moje potpuno, samo mi je srce klonulo

Tri dana ležim ja ovde, a stado mi pase kraj vode

Ja uzmem frulu pa sviram, pa ja moju dragu dozivam

Sva gora ječi od frule, a moja me draga ne čuje

(nepoznat autor)

Stara verzija teksta zapadno od matičnog kraja, koja je skladnija izvornom tekstu, manje je izvođena, dok je češća ova pojednostavljena verzija:

PASTIRČE MLADO

Pastirče mlado i milo, kaj si se tako stužilo

Ja vzamem frulu i sviram, da svojo drago dozivam

Sva gora ječi od frule, a mene draga ne čuje

(nepoznat autor)

oltajmer @ 21:51 |

Komentiraj | Komentari: 12 | Prikaži komentare

srijeda, studeni 2, 2011

FDK Omiš 2011 - finalna večer ženskih klapa

Iako nakon nekoliko mjeseci poslije održanog festivala, vjerojatno će ova teme u te prohladne dane bar malo zagrijati ljubitelje, simpatizere i slušatelje dalmatinskih pjesama, pogotovo, jer se radi o jednoj od reportaža iz „prve ruke“.

U ambijentu starog dijela Omiša i ove godine se održavao festival dalmatinskih klapa, na kojem su u natjecanju za najbolje izvedbe dalmatinskih pjesama sudjelovale muške, ženske i mješovite klape. Izvorni ambijent trga u starom Omišu, koji je dio melodičnosti dalmatinske pjesme, pruža cjelovit doživljaj tog tradicionalnog festivala.

Nakon nekoliko večeri kvalifikacija, u finale, koje se održalo 21. srpnja 2011. ušlo je dvanaest ženskih klapa. Dan kasnije se održalo finalno večer muških klapa kao i superfinale dan poslije toga, koje je imalo značaj i zajedničke revijalne izvedbe najboljih ženskih, muških i mješovitih klapa. Po nekoj tradicije iz davnina, prednost se daje muškim klapama, iako se pjesme ženskih klapa nikako ne trebaju zanemariti zbog svoje melodičnosti. Pošto nekolicina najboljih muških klapa često gostuje po Hrvatskoj i inozemstvu, na određen način su se profesionalizirale, te ne nastupaju na festivalu u Omišu, za razliku od ženskih klapa, među kojima su se i ove godine pojavile najbolje, te izvele po dvije pjesme. Upravo zato je finalna večer ženskih klapa bila potpun doživljaj, kojeg inače nije prenosila ili snimala televizijska kuća, pa bi se reklo da sam imao čast snimiti sve pjesme te večeri, koje se nalaze u video obliku i na YouTube. Na repertoaru klapa su se nalazile pretežno stare dalmatinske pjesme nepoznatih autora, čiji su veći broj obradili Joško Ćaleta, Duško Tambača, Krešimir Magdić, a ostale nekoliko drugih glazbenika.

Ženske klape su nastupile po rednim brojevima:

1. ženska klapa Tiramol sa Korčule,

za koje inače navijah, nisu se u tom natjecanju uvrstile u vrh, iako djevojke imaju pjevačkog iskustva i vrlo dobro izvode niz pjesama, kao što su i te večeri. Da su ostale bez nagrade, očito je utjecala melodičnost obje pjesme, koje bi se zbog svoje romantičnije, nježnije i sjetnije izvedbe, te sadržaja, znatno uspješnije uklapale u večer poezije i lirike.

Spavaš li zlato moje: http://www.youtube.com/watch?v=_5e4hu8zuRk

Zima na škoju: http://www.youtube.com/watch?v=f1T2Ww9-sHI

2. ženska klapa Filip Dević – Dalmatinke iz Splita,

kao ogranak znanog folklornog ansambla Filip Dević za koji bi se reklo da najbolje izvodi ples poznatog glazbenog djela Jakova Gotovca „Ero s onoga svijeta“, pokazale su svoje pjevačko umijeće, ali su također ostale bez nagrade, jer se uz dobro izvođenje, tražila i popularnija pjesma.

Otvor' vilo tu ponistru: http://www.youtube.com/watch?v=ZomDR-EuYlY

More moje, što me ne umori: http://www.youtube.com/watch?v=2dM1I46QP_8

3. ženska klapa Skontradura iz Dubrovnika,

jedna je od nekoliko ženskih klapa koje djeluju u Dubrovniku, dok su se dvije uvrstile u finale, a kao prva od tih je nastupila klapa Skontradura sa pjesmama -

Ponoć je, mila moja majko: http://www.youtube.com/watch?v=plaHpsD-bDs

Poletjele bijele vile: http://www.youtube.com/watch?v=kHZC0yIbwnU

4. ženska klapa Kolapjanke iz Siska

Očito je na tu klapu veći utisak ostavila rijeka Kupa, koja upravo kod Siska utječe u Savu, pa je klapa preuzela staro rimsko ime za Kupu, Colapis (Kolapis), odnosno žiteljki uz rijeku Kupu, Pokupljanke ili Kolapjanke. Na prvi pogled, nastup ženske klape koja sa Dalmacijom nema neposrednu vezu, djeluje neobično, ali su svojim umijećem izvođenja dalmatinske pjesme opravdale nastup među 12 najboljih.

Jesi majko mlada bila: http://www.youtube.com/watch?v=ZKRQ-1p1cSk

Moj brodiću: http://www.youtube.com/watch?v=fRUYUF-CGNc

5. ženska klapa Ventula iz Splita,

grada sa čijeg područja i bliže okolice je u finale uvršten znatan broj ženskih klapa, privukla je najveću pažnju gledatelja, te osvojila 1. nagradu publike. Tome je prije svega pripomoglo uzburkavanje atmosfere vrlo živahnim i skladnim izvođenjem pjesme -

U Korčuli kolo kreće: http://www.youtube.com/watch?v=76VA_9w6hhk

i dobro izvođenje pjesme

Na me pogled svoj obrati: http://www.youtube.com/watch?v=XeajcPXakKY

6. ženska klapa Kurjože iz Podstrane,

nedaleko Splita, iako relativno nepoznata, također je potvrdila da se nije slučajno uvrstila na finalnu večer ženskih klapa, pjesmama

Serenada Mandini: http://www.youtube.com/watch?v=XVW5Zoed5Kk

Golubice, nemoj spati: http://www.youtube.com/watch?v=FImsFXJyB-M

7. ženska klapa Ćakulone iz Zagreba,

nažalost nije nastupila zbog bolesti članice, tako da u finalu nismo čuli njihovo izvođenje pjesmi Mojoj pokojnoj materi i Bila golubice. Ipak, ta je ženska klapa mogla postati dobitnik jedne od nagrada na ovogodišnjem finalu ženskih klapa FDK Omiš, jer je vrlo usklađena i dobro izvodi niz dalmatinskih pjesama, što dokazuje i izvođenje pjesme

O, jablane moj visoki: http://www.youtube.com/watch?v=qYpw2Zi9pfo

Jablan, stablo koje se sve rjeđe nalazi u prirodi, zbog svoje visine, elegancije i većine grana sramežljivo raspoređenih uz deblo, među onih je nekoliko vrsta drveća koje je privuklo i veću pažnju pjesnika.

8. ženska klapa Armorin iz Zagreba,

među onim je klapama iz unutrašnjosti, koje usprkos udaljenosti od dalmatinsko-primorskih krajeva također dobro izvodi više dalmatinskih pjesama, što dokazuje i osvajanje 2. nagrade stručnog povjerenstva na ovogodišnjem festivalu.

Jabuko rumena: http://www.youtube.com/watch?v=YJCzukjwBWo

Sokole moj, ako san ti mila: http://www.youtube.com/watch?v=Rd82SDTLhAI

9. ženska klapa F.A. Linđo iz Dubrovnika,

ove je godine, a i ranije osvajala nagrade na nekoliko manjih festivala dalmatinske pjesme, što govori da se radi o kvalitetnoj ženskoj klapi, no na ovom festivalu nisu došle do većeg izražaja, jer im nije najbolje uspjelo izvođenje svog repertoara na nastupu

Ne pitam ti biser, zlato: http://www.youtube.com/watch?v=9p_YJ9qszKM

Primorkinja konja jaše: http://www.youtube.com/watch?v=zTrAMW3BdKg

10. ženska klapa Dišpet iz Zagreba,

jedna je od zagrebačkih ženskih klapa, koje izvode dalmatinske pjesme kao da žive u Dalmaciji, što u ovom slučaju potvrđuje 3. nagrada stručnog povjerenstva.

Daj mi, majko, granu bora meni: http://www.youtube.com/watch?v=nhFIaru52Uk

Po štruku murtele: http://www.youtube.com/watch?v=qxlei7qEMQI

11. ženska klapa Neverin iz Kaštel Lukšića,

sa razlogom je skoro ujedinila ukus publike i stručnu ocjenu, pa je sa 1. nagradom stručnog povjerenstva i 2. nagradom publike, ta ženska klapa takoreći postala najuspješnija ženska klapa ovogodišnjeg festivala dalmatinskih klapa u Omišu pjesmama

Do košćice svoje zadnje: http://www.youtube.com/watch?v=CRa505bcsGg

Na Neretvi vodi ladnoj: http://www.youtube.com/watch?v=OFdspPq8-0I

12. ženska klapa Drača iz Mostara,

na prvi pogled iznenađenje ovogodišnjeg festivala, jer se nije očekivalo da u Mostaru postoji veća privrženost dalmatinskoj pjesmi, istakla se načinom i kvalitetom izvođenja, što dokazuje i 3. nagrada publike.

Murtilica lipo cviće: http://www.youtube.com/watch?v=oW1eTqlqtZ4

Svet' Ivane o' moga Trogira: http://www.youtube.com/watch?v=2yJZ63FQWHA

Završna riječ:

Možda će poneki sumnjičavi gledatelj festivala dobaciti: "Aha, žiri je vjerojatno iz Zagreba, pa je najviše nagrada dodijelio svojim zagrepčankama", a "publika-navijači iz Splita su se opredijelili za svoje Splićanke", kao što je bilo neobično proglašenje klape Cambi za pobjednicu splitskog festivala ove godine, jer iako su, kao klapa sa reputacijom, svoju pjesmu odlično otpjevali, svojim ritmom se nije baš uklapala u zabavni sadržaj festivala.

Osobno nisam primijetio da su na finalnoj večeri ženskih klapa u Omišu nagrade nezasluženo podijeljene, jer su sve nagrađene ženske klape uglavnom ispunile sve kriterije kao što je kvaliteta izvođenja, usklađenost, virtuoznost, zabavno-ambijentalni dojam, odnosno cjelovit doživljaj.

Oltajmer

oltajmer @ 22:41 |

Komentiraj | Komentari: 4 | Prikaži komentare

utorak, listopad 11, 2011

Ljubo Stipišić Delmata - u sjećanje - Dalmatino povišću pritrujena

Nakon što se pred neku godinu povukao sa javne glazbene scene, Dalmaciju je zauvijek napustio maestro Ljubo Stipišić Delmata, ostavivši za sobom mnoga glazbena djela, među kojima je najistaknutija Dalmatino povišću pritrujena. Očuvavši i nadogradivši dio kulturnog nasljeđa Dalmacije, među koje se, kao važan pratitelj kroz stoljeća teških i dobrih vremena, uvrštava dalmatinska pjesma. Maestro Stipišić je prije spomenutom pjesmom okrunio svoje stvaralaštvo opisom povijesti područja u kojem je živio, te se zbog toga to glazbeno djelo smatra svojevrsnom himnom Dalmacije. Na YouTube, na radost simpatizera dalmatinske pjesme, može se naći nekoliko izvedbi skladbe "Dalmatino povišću pritrujena", od kojih je najdorađenija uklopljena u simfonijsko glazbeno djelo: http://www.youtube.com/watch?v=E9pyCOiBuII

Prijevod uz objašnjenje i originalan tekst, može se pogledati u temi: http://oltajmer.bloger.hr/post/dalmatino-poviscu-pritrujena/1070244.aspx

Osim njegovanja glazbene kulturne baštine Dalmacije, maestro Stipišić se izražavao kao napredniji mislilac koji traži način i rješenja za opstanak Dalmacije ali i svih krajeva gdje ljudi žive, kroz recital „Čovječe, vrati se sebi“: http://www.youtube.com/watch?v=D0mEdB3FPqo

Još se ne zna kakav će maestro imati posljednji ispraćaj, odnosno u kojim okvirima će biti organiziran, ali se u slučaju neograničenog učešća pri sahrani maestra, može pretpostaviti da će to biti povorka od najvećeg broja dalmatinskih klapa u povijesti, uključujući ostale glazbenike, rodbinu i poznanike.

Oltajmer

oltajmer @ 09:44 |

Komentiraj | Komentari: 14 | Prikaži komentare

srijeda, rujan 7, 2011

Omiš i OMIŠKI GUSARI 2011

Krajolik strmih litica, uvala i kanjona Cetine, unazad više stoljeća pružao je utočište i znanim Omiškim Gusarima, koji su kao i ostali gusari ponekih dijelova istočnog Jadrana potjecali iz redova siromašnih žitelja Dalmacije i Primorja, te gusarenje primjenjivali u napadima na bogato natovarene trgovačke brodove okolnih država, koje su se stoljećima izmjenjivale u vladavini nad Dalmacijom. U kronologiji je zapis iz 13. stoljeća, koji spominje vladavinu Omiških Gusara nad širim područjem oko Omiša i kontrolu mora do Brača, te su im zbog toga tadašnji Mlečani morali plaćati naknadu u zlatu za prolaz bračkim kanalom. I ove godine, kao i nekoliko prošlih, u kolovozu se dogodio napad Omiških Gusara na moru, koji je prerastao u veliku bitku. Zbog svoje popularnosti, Omiški Gusari dobivaju sve veću podršku, od čak više tisuća simpatizera u svojim napadima na određene brodove. Oko mjesec dana prije spomenutog napada, zabilježih večernju šetnju gusara starim ulicama Omiša, gdje su svojim vrlo kreativnim odorama i opremom privlačili pažnju i skupljali snagu za spomenutu bitku:

http://www.youtube.com/watch?v=gLpGv_HRSro

Oltajmer

oltajmer @ 00:12 |

Komentiraj | Komentari: 7 | Prikaži komentare

PORUKE

E-mail
Za Osobna pitanja, pohvale i kritike, pišite na:
oltajmer@gmail.com

Arhiva

« » sij 2012

Arhiva

Pretraga

Linkovi

GLAZBA 2

GLAZBA

Brojač posjeta

135226

NASTAVAK POSTOVA

Index.hr

Nema zapisa.